Uzročnik Lyme borelioze je bakterija Borelia burgdorferi. Prenosilac bolesti u Europi, pa tako i kod nas, je šumski krpelj Ixodes ricinus. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama (mali šumski glodavci, jež, krtica, ptice…), a zarazu mogu svojim ubodom prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu – najizloženiji su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, kamperi, izletnici, turisti).

Lyme borelioza je među najčešćim bolestima koje prenose krpelji na sjevernoj hemisferi Zemlje. Pojavljivanje bolesti ovisno je i o prirodnom staništu prenosioca- krpelja i životinja na kojima se on zarazi, pa se pojavljuju samo na određenim područjima. U Hrvatskoj se prirodna žarišta nalaze uglavnom u kontinentalnom dijelu, najčešće iznad 45 paralele sjeverne širine – područje između Save i Drave. Godišnje se u Hrvatskoj registrira oko 250-350 oboljelih od Lyme borelioze.

SIMPTOMI I TIJEK

Lyme borelioza ima tri klinička stadija bolesti. Kod većine oboljelih bolest počinje kožnim crvenilom na mjestu uboda krpelja (prvi stadij) – tzv. migrirajući eritem – na mjestu uboda krpelja nastaje prstenasto crvenilo koje se postepeno širi u okolicu, a sredina postaje sve blijeđa. Ta kožna promjena obično ne boli, no može biti popraćena svrbežom, bolovima i pečenjem, a uz to se mogu pojaviti i opći znakovi zarazne bolesti: povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, umor, bolovi u mišićima i zglobovima i povećani limfni čvorovi. Nakon nekoliko tjedana u većine kožne promjene nestaju, ali bakterija ne nestaje iz organizma.
Prvi simptomi bolesti najčešće se javljaju 7-14 dana (2-32 dana) nakon uboda zaraženog krpelja.
Ako se ne liječi, bolest napreduje u drugi stadiji s različitim upalnim stanjima zglobova, srca i živčanog sustava. U trećem stadiju razvijaju se kronične atrofične promjene kože, zglobova i živčanog sustava. (KRONIČNA I PERZISTENTNA INFEKCIJA).
Liječenje se provodi antibioticima. Liječenje treba započeti što ranije – u ranom stadiju – da bi se spriječio razvoj kroničnih promjena i komplikacija (reumatoloških, srčanih, neuroloških i kožnih).

PREVENCIJA I SAVJETI ZA ZAŠTITU

Općemjere zaštite od krpelja:

1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele), hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje, primijenite repelente (sredstva za odbijanje krpelja).

2. Pregledajte tijekom boravka u prirodi i nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili.

3. Odmah odstranite krpelja ako ga primijetite na tijelu ili odjeći.

ERLIHIOZA

Erlihioza je akutna zarazna bolest koju uzrokuje mikroorganizam iz porodice Rikettsiaceae, rod Ehrlichia. Prvi put je opisana 1987.godine. Uzrokuje bolest kod ljudi i kod životinja (pas). Prenosi se ubodom zaraženim krpeljom. Erlichia Chaffeensis uzročnik je humane monocitne erlihioze – HME , a Anaplasma Phagocytophila i Erlichia Ewingii uzrokuju humanu granulocitnu erlihiozu.

Erlihioza se razvija 7 do 10 dana nakon uboda krpelja i očituje se nespecifičnim znakovima infektivne bolesti: povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, umor, mučnina, povraćanje, promjene na koži u vidu ružičastog osipa. U težim slučajevima dolazi do upale središnjeg živčanog sustava, oštećenja bubrega i poteškoća s disanjem. Kod nekih zaraženih uopće se ne pojave znakovi bolest, ili su oni vrlo blagi. Liječi se antimikrobnim lijekovima. Preventivne mjere sastoje se od općih mjera zaštite od krpelja.