Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima posljedice i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primijećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta – debljine, povišenog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoze. U sljedećem tekstu navedeno je što je poželjno u prehrani djece vrtićke i školske dobi.
Dob malog djeteta (1 do 3 godine)
Ovo je razdobolje kada dijete s pretežno mliječne hrane prelazi na nemliječnu, mada mlijeko ostaje i dalje važan sastojak. Za dob iznad godine dana također postoje adaptirana mlijeka koja su bolje prilagođena dječjem organizmu od običnog tvorničkog mlijeka, nekada imaju oznaku „junior“, „kinder“ ili sufiks „3“. Adaptacija je pri tome najviše usmjerena na korekciju minerala, prije svega željeza i vitamina D. Očekuje se da su do godine dana uvedene u prehranu razne namirnice, stoga jelovnik treba složiti što raznovrsnije, vodeći se piramidom zdrave prehrane. Poželjno je da dijete ima 3 glavna i 2 međuobroka, a ne da se hrani u hodu. Istina, u ovoj dobi dijete je puno aktivnije i istražuje okolinu pa teško zadržava interes na hrani. Ipak, puštajući ga da se samo hrani omogućavamo mu razvijanje pravilne navike jedenja. Tome u prilog idu i sve bolje motoričke sposobnosti. Odrasli su tu pomoć kako bi dijete pojelo do punog obroka, međutim to ne znači da dijete treba pod svaku siliti da sve pojede do kraja, već mu dopustiti da to bude prema osjetu gladi. Dijete u ovoj dobi ima obično dovoljan broj zubi za usitnjavanje hrane, a žvakanje je isto zrelije, pa se obroci s kašastog prevode na usitnjene. To treba biti postupno i prilagođeno sposobnosti djeteta jer svi nemaju isti razvojni tempo. Pravilo je da se daje toliko usitnjena hrana koliko je potrebno da se dijete ne zagrcava te se pomalo povećavaju komadići. Isto tako je važno da zalogaji nisu preveliki i prekruti, jer kod predugog žvakanja dijete gubi interes za jelo. U ovom razdoblju djeca znaju jasno pokazivati sklonost prema nekoj vrsti hrane i teksturama, dok druge mogu odbijati. Ako dijete neće neke okuse ili oblike jela možemo ih probati združiti s onima koje voli. Ako niti to ne pomaže, onda ih se treba kroz neko vrijeme pustiti pa ponovo pokušati.
Predškolska dob (4 do 6 godina)
Predškolska dob je razdoblje u kojem dijete dalje izgrađuje pravilne prehrambene navike. Djeca se trebaju sama hraniti, a bitno je da su obroci za stolom, zajednički – obiteljski, odnosno u grupi ako se radi o kolektivu. Oko 5. godine djeca već dobro znaju izreći svoje želje i zahtjeve za hranom. Nekada u ovoj dobi pokazuju veliku izbirljivost, preferirajući samo neke namirnice pa ih onda znaju naglo zamijeniti drugima. Ponekad tako jelovnik postaje jednoličan. U toj dobi pomoći može lijepo složena i ukomponirana hrana na tanjuru, koja svojim izgledom privlači. No, ukoliko se situacija pogoršava, i jelovnik postaje značajno selektivan, primjerice jede manje od 10 vrsta namirnica, u tom slučaju sigurno treba potražiti pomoć stručne osobe (gastroenterologa i terapeuta). S druge strane kako je danas dostupno mnogo slatkiša, grickalica i brze hrane, lako se mogu razviti i loše prehrambene navike, jedenja nekvalitetne hrane. Stoga, zaista treba paziti kako se doziraju takve namirnice, u čemu roditelji imaju odlučujuću ulogu.
Piramida zdrave prehrane
Jelovnik predškolskog i školskog djeteta najbolje je složiti prema piramidi zdrave prehrane. Na taj način dijete će unijeti optimalno sve glavne prehrambene tvari (bjelančevine, šećere i masti) i mikronutrijente (vitamine i minerale).
Glavne skupine namirnica sadržane u piramidi su:
žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir
voće i povrće
meso, mesne prerađevine, riba, jaja i mahunarke
mlijeko i mliječni proizvodi
masnoće, sol, šećer
Na bazi piramide nalaze se one namirnice koje trebaju biti najzastupljenije, a prema vrhu se idu one koje trebaju biti u sve manjim količinama.
Na dnu piramide zdrave prehrane su žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir. Poželjno je da ih je najviše u dnevnom u jelovniku. Žitarice su izvor ugljikohidrata (škrobnih i vlakana), bjelančevina, vitamina (posebno B1 i B2) i minerala. Dobro je da dio čine cjelovite žitarice (s očuvanom ovojnicom zrna) jer su vitamini, minerali i vlakna tu značajno sadržani. Krumpir je bogat škrobom, B1 vitaminom i folnom kiselinom.
Na sljedećoj razini je voće i povrće koje sadrži složene ugljikohidrate uključivo i vlakna, vitamine i minerale, dok je siromašno masnoćama i kalorijama. Uz to velik dio čini voda. Preporuča se sezonsko voće, svježe ili sušeno, prirodni voćni sokovi te kompoti bez dodanog šećera. Od povrća birati svježe, a u nedostatku svježeg može se koristiti i zamrznuto. Vlakna u velikim količinama ubrzavaju probavu i snižavaju kalorijsku gustoću hrane, pa ako pretjerujemo, u male djece možemo oslabiti unos energije i povećati broj stolica. Dnevna potreba za vlaknima u djece izračunava se: dob +5 (u gramima).
Na sljedećoj stepenici nalazi se meso, mesne prerađevine, riba, jaja, mahunarke, a uz njih mlijeko i mliječni proizvodi. Te namirnice su izvor punovrijednih bjelančevina, ali sadrže i druge korisne tvari; primjerice mahunarke su bogate vlaknima, vitaminima skupine B i mineralima, meso je dobar izbor bioraspoloživog željeza, riba ima višestruko nezasićene masnoće… Meso, riba, jaja i mahunarke mogu se naizmjenično kombinirati u tjednom jelovniku, s tim da se riba preporuča 1 do 2x na tjedan, meso 4-5x na tjedan, jaje do 2-3x tjedno. Za mesne prerađevine korisno je da su vidljive strukture mesa. Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su biološki vrijednim bjelančevinama i značajan izvor kalcija za mineralizaciju kostiju u rastu. Mlijeko je u dobi malog djeteta potrebno u količini od 3-5 dcl, a preporuča se punomasno. U predškolskoj dobi treba biti djelomično obrano, tj. s manje masnoća, kao vid rane prevencije krvožilnih bolesti i debljine. Količina koja je dostatna da se napune rezerve kalcija je oko 2-3 dcl, tj. čaša mlijeka na dan. Ako dijete neće piti mlijeko, ne treba forsirati ukoliko s mliječnim proizvodima ili hrani baziranoj na mlijeku (npr. griz) pokriva dnevnu količinu.
Na samom vrhu piramide nalaze se namirnice koje se preporučaju rijetko, u malim količinama. To je hrana s velikim udjelom masnoća, dodanih šećera i soli. Primjer su slatkiši, od kojih je najbolje izabirati one koji su na bazi mlijeka, ili sadrže voće. Što se tiče marmelada, džemova i meda preporučaju se s manje sladila. Industrijski slani proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevnog jelovnika. Općenito se ne preporuča dosoljavanje, jer je to loša i nepotrebna navika koja dugoročno nosi rizik za povišeni krvni tlak. Od ulja treba birati biljna, poput maslinovog, suncokretovog, repičinog jer su izvor zdravijih nezasićenih masnoća. Što se tiče “brze hrane” koja sadrži dosta zasićenih masnoća te majoneza, kečapa, instant umaka, koncentrata juha, nije poželjno da su u sastavu svakodnevnog jelovnika. Razlog su nezdrave transmasne kiseline i dosta soli.
Najbolje piće je voda i treba je davati po želji. Osobito je važno nuditi je manjoj djeci koja još ne znaju sama izraziti žeđ. Od drugih napitaka preferiraju se prirodni voćni sokovi, najbolje svježe cijeđeni ili gotovi bez dodanih šećera. Ne preporuča se upotreba sirupa na razrjeđivanje i gaziranih napitaka.
Kod pripremanja jela potrebno je pokušati očuvati vrijedne sastojke, tj. ne izgubiti ih pripremom. Primjer za to je povrće i voće, koje pretjeranom termičkom obradom gubi vitamine i hranjive tvari. Stoga je važno u jelovniku koristiti svježe namirnice ako se one takve mogu konzumirati. Za namirnice koje se termički obrađuju preporuča se kuhanje u malo vode ili na pari te pirjanje, ispred pečenja i pohanja u dubokim masnoćama. Oprezan treba biti s lako pokvarljivim namirnicama, tipa gljiva ili ribe i plodova mora i ne davati ih ako nismo sigurni u njihovu svježinu. Također treba voditi računa o serviranju orašastih i zrnatih plodova koji u dobi do 3 godine mogu izazvati aspiraciju i gušenje ako se konzumiraju cijeli, zbog čega je preporuka usitniti ih i dodati hrani. Za ribu se preporuča da je filetirana, odnosno bez kostiju. Jaja moraju biti termički obrađena, a izbjegavati valja i nekuhane kreme na bazi jaja. Za hranu je poželjno da su namirnice pripremljene u takvim kombinacijama da su poželjne za jelo, izgledom i okusom, što je pogotovo važno u dječjoj dobi.
2021 Copyright © Dječji vrtić „Račići“ Nova Rača